Zamjenice

Prilikom pisanja tekstova često se nađemo u situaciji da opisujemo određeni događaj u kojem je potrebno više puta spomenuti ime neke osobe. Kako bismo izbjegli ponavljanje imena i rečenicu učinili vizuelno ljepšom, trebamo izbjegavati stalno ponavljanje istih riječi. Većina imenica ima sinonime, pa njihovom upotrebom naš tekst činimo ljepšim.

Međutim, ako želimo izbjeći ponavljanja vlastitih imenica u rečenici, onda se služimo zamjenicama.

Zamjenice su riječi koje se odnose na lica, predmete i njihove osobine. Zamjenice spadaju u promjenjivu vrstu riječi, tj. one koje imaju rod, broj i padež. Naime, to su riječi koje nemaju svoje leksičko značenje nego njihovo značenje ovisi o kontekstu.

Zamjenice se dijele po funkciji i po značenju.

Po funkciji se dijele na: imeničke i pridjevske zamjenice

Kao što im i samo ime kaže, imeničke zamjenice u rečenici se ponašaju kao imenice. Imeničke zamjenice dijelimo na:

Lične

Lične zamjenice su zamjenice 1. i 2. lica, zamjenice 3. lica i zamjenice za sva lica.

Nelične

Nelične zamjenice dijelimo na: upitne, odnosne i opšte. Od upitnih i odnosnih zamjenica mogu se formirati odrične i neodređene zamjenice.

Pridjevske zamjenice su zamjenice koje upućuju na osobinu predmeta, te samim tim bliže određuju imenicu na osnovu neke njene osobine.

Lična zamjenica 1. lica odnosi se na govornika, a zamjenica 2. lica na sagovornika. Zamjenice trećeg lica odnose se na lica koja ne učestvuju u razgovoru.

Nelične zamjenice imaju isti oblik koji se primjenjuje za sva tri roda i oba broja. Dijele se na:

Upitno-odnosne: ko, šta;
Neodređene: neko, nešto;
Opšte: svako, svašta;
Odrične: niko, ništa

Lične zamjenice imaju rod i broj. Njihovi oblici tokom deklinacije izgledaju kao u nastavku:

Lice	Jednina	Množina
1.	ja	mi
2.	ti	vi
3.	on, ona, ono	oni

Lične zamjenice se mijenjaju po padežima na sljedeći način:

Padeži
Nominativ	ja	ti	on	ona	ono	mi	vi	oni, one, ona
Genitiv	mene; me	tebe; te	njega; ga	nje; je	njega; ga	nas	vas	njih; ih
Dativ	meni; mi	tebi; ti	njemu; mu	njoj; joj	njemu; mu	nama; nam	vama; vam	njima; im
Akuzativ	mene; me	tebe; te	njega; ga	nju; je, ju	njega; ga	nas	vas	njih; ih
Vokativ	–	ti	–	–	–	–	vi	–
Instrumental	mnom(e)	tobom	njim(e)	njom(e)	njim(e)	nama	vama	njima
Lokativ	meni	tebi	njemu	njoj	njemu	nama	vama	njima

Lična povratna zamjenica sebe, ista je za svih šest lica i za sva tri roda. Mijenja se po padežima na sljedeći način:

Nominativ	–
Genitiv	sebe
Dativ	sebi
Akuzativ	sebe; se
Vokativ	–
Instrumental	sobom
Lokativ	sebi

Deklinacija neličnih zamjenica

Nelične zamjenice (ko, šta/što), (niko, ništa/ništo) i neodređene zamjenice (neko, nešta/nešto) dekliniraju se na sljedeći način:

Nominativ	ko,	šta, što
Genitiv	kog, koga	čega
Dativ	kom, kome, komu	čemu, čemu
Akuzativ	kog, koga	šta, što
Vokativ	–	–
Instrumental	kim, kime	čim, čime
Lokativ	kom, kome	čem, čemu

Bitno je naglasiti da se zamjenica ko koristi za živa bića a zamjenica šta za neživa, tj. na lijevoj strani tabele su zamjenice za živa bića, a na desnoj za predmete.

Pridjevske zamjenice

Pridjevske zamjenice u rečenici odnose se na sadržaje koji iskazuju imenice.

U rečenici se ponašaju kao pridjevi, što znači da se slažu sa imenicom u rodu, broju i padežu.

Postoje dvije vrste pridjevskih zamjenica:

Pridjevske zamjenice s obilježjem lica
Pridjevske zamjenice bez obilježja lica

Pridjevske zamjenice sa obilježjem lica dijelimo na:

a) Prisvojne zamjenice – odgovaraju na pitanja ČIJI?, ČIJA?, ČIJE?. To su:

moj, moja, moje; tvoj, tvoja, tvoje; njegov, njegova, njegovo; njen, njena, njeno;

naš, naša, naše; vaš, vaša, vaše; njihov, njihova, njihovo i dr.

b) Pokazne zamjenice – odgovaraju na pitanja KOJI?, KAKAV?, KOLIKI?. Odnose se na određenu imenicu u rečenici. Kada se odnose na bića ili predmete odgovaraju na pitanja KOJI?, KOJA?, KOJE?. To su:

ovaj, ova, ovo; ovi, ove, ova; taj, ta, ti i dr.;

c) Opisne – Kada odgovaraju na pitanja KAKAV?, KAKVA?, KAKVO?, odnose se na kvalitet bića ili predmeta koji stoji uz imenicu. To su:

ovakav, ovakva, ovakvo; takav, takva, takvo i dr.;

Količinske – odgovaraju na pitanja KOLIKI?, KOLIKA?, KOLIKO?. To su:
ovoliki, ovolika, ovoliko; toliki, tolika, toliko i dr.

Pridjevske zamjenice bez obilježja lica dijelimo na:

a) Upitne

To su zamjenice kojima počinje upitna rečenica.

Upitne su: koji, čiji, kakav, koliki i dr.

b) Odnosne zamjenice

To su zamjenice koje se odnose na neki pojam, imaju isti oblik kao i upitne (koji, čiji, kakav, koliki), ali njima se ne postavlja pitanje, nego se uvodi zavisna klauza, npr.: Dobila je poklon koji smo joj poslali.

c) Neodređene zamjenice

Tvore se od upitnih i odnosnih pridjevskih zamjenica i rječice ne. To su:

Neki, neka, neke; neki, neke, neka; nekakav, nekakva, nekakvo; nekakvi i dr.

d) Odrične zamjenice

Ove zamjenice grade se prefiksom ni, koji im daje značenje negacije. To su:

nikoji, nikoja, nikoje; ničiji, ničija, ničije itd.

e) Opće zamjenice

Grade se od prefiksa sva i upitno odnosne zamjenice, to su:

svakakav, svakakva, svakakvo, svačiji, svačija, svačije i dr.

Postoji velik broj zamjenica sa kojima se svakodnevno susrećemo. Njihova upotreba često može biti zbunjujuća i pogrešna. Iz tog razloga smo odlučili pisati o ovoj temi. Nadamo se da vam je bila korisna i da ste se podsjetili, odnosno naučili nešto novo. Ukoliko imate prijedloge i ideje za naše buduće blogove, bit će nam drago da nam pišete.