Da li znate odakle potiču riječi: čardak, palačinke, šarafciger, dunjaluk i sl.?

Bosna i Hercegovina je oduvijek bila bogata narodima sa drugačijom kulturološkom i jezičkom pozadinom. Bogata historija Bosne i Hercegovine imala je uticaj i na bosanski jezik. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina dugo bila pod osmanskom i austro-ugarskom vlašću, u bosanski jezik su se ukorijenile mnoge riječi turskog i njemačkog porijekla.

Međutim, pored riječi turskog i njemačkog porijekla, u bosanskom jeziku se svakodnevno koriste riječi preuzete iz arapskog, perzijskog, hebrejskog, engleskog, španskog, francuskog i italijanskog jezika, kao i riječi iz mnogih drugih jezika. Riječi prisvojene iz drugih jezika nazivamo posuđenice, ili tuđice.

Neke riječi stranog porijekla se usvajaju iz razloga što ta riječ jednostavno ne postoji u bosanskom jeziku, dok iz primjera iz pošlosti možemo reći da je jedan od razloga usvajanja riječi stranog porijekla bio taj što je jedan jezik imao veću važnost i veći ugled u odnosu na druge. U prošlosti je to bio francuski, a danas je to engleski jezik.

Mnoge riječi stranog porijekla su usvojene u bosanskom jeziku te ih koristimo u svakodnevnom govoru, bez da za većinu znamo bilo šta o njihovom porijeklu. Danas, u našem blogu ćemo spomenuti neke od posuđenica. Neke od njih ste vjerovatno čuli, dok druge sigurno koristite u svakodnevnom govoru.

„Popni se na čardak i postavi sofru“. U ovoj rečenici imamo dva turcizma koja se mogu čuti posebno kod starijih osoba u Bosni i Hercegovini. Čardak znači gornji sprat kuće, a sofra je trpeza. „Na čehri vidim da si dobra osoba“. U ovom slučaju čehra znači izraz lica.

„Došli smo na vakat i pili smo šerbe“. U ovom slučaju vakat znači vrijeme a šerbe slatki voćni sok.

„Bailisala se od umora, poslije dugog hodanja“. U ovoj rečenici također imamo turcizam, bailisati se, što znači onesvijestiti se.

Jedan od načina izjavljivanja ljubavi prema nekome a posebno prema djeci, jeste kada kažete: „Ti si moj dunjaljuk“. Dunjaluk znači svijet na koji dolazimo rođenjem, tj. sadašnji svijet. Suprotno dunjaluku je ahiret tj. budući svijet, svijet poslije smrti.

Poznatiji turcizmi bili bi: šećer, jorgan, baklava, čarapa, komšija, mušterija, sokak, ćeif, ćufte, dućan, kapija, čorba, lokum, burek, ćumur i mnogi drugi.

Veliku zastupljenost u bosanskom jeziku imaju i germanizmi. Ako kažemo: „Buhtla je u špajzu“, upotrijebili smo dvije riječi njemačkog porijekla. Naime, znamo da je buhtla pecivo a špajz ostava za hranu. Primjer: „Volim da nosim gojzerice“. U ovoj rečenici riječ njemačkog porijekla je gojzerice. Druge riječi njemačkog porijekla su: auspuh, šarafciger, trafika, cener, fajront, escajg, kifla, paradajz, ofinger itd.

Tokom rimske okupacije na područje Bosne i Hercegovine, proširili su se latinizmi. Postoje mnoge posuđenice iz latinskog jezika, kao što su: akvarij, datum, decimala, globus, emocija, licenca, idol, mandat, matura, vino itd.

Veliki broj posuđenica u bosanskom jeziku može se pripisati prošlosti Bosne i Hercegovine. Neke posuđenice su karakteristične za mnoge jezike, dok su neke specifične samo za bosanski jezik. Bitno je naglasiti da proces posuđivanja novih riječi nije prestao, te da se nove riječi svakodnevno usvajaju i da će se uvijek usvajati.

Ova tema otvara sa sobom i brojne druge historijske teme o kojima bi se moglo danima istraživati.

Nadamo se da smo vas ovim blogom zainteresovali da dalje istražujete. Da li vi znate neke posuđenice? Ako je odgovor da, bit će nam drago da ih podijelite sa nama.