Futur I. i futur II. predstavljaju glagolska vremena. Glagoli su promjenjiva vrsta riječi, kojima označavamo radnju, stanje i zbivanje. Glagoli se mijenjaju po licima, vremenima i načinima. Tu promjenu nazivamo konjugacijom.
Prema tome, postoje tri načina na osnovu kojih razlikujemo glagole, a to su:
- ZNAČENJE, gdje opisujemo određenu radnju (čitati, raditi, igrati…), stanje (spavati, odmarati, mirovati…) ili zbivanje (drhtati, mirisati, debljati se…);
- VID, na osnovu čega glagoli mogu biti svršeni ili nesvršeni. Svršeni opisuju radnju koja se završila, npr.: dati, naći i sl., dok nesvršeni opisuju radnju koja još uvijek traje, npr.: nalaziti, bacati, prolijevati.
- PREDMET RADNJE, gdje prepoznajemo tri vrste glagola: prelazni, neprelazni i povratni.
Prelazni glagoli prenose radnju na objekat, npr.: Vi gledate njega.
Neprelazni su glagoli koji označavaju radnju koja ne prelazi na objekat, npr.: Ja tugujem.
Povratni glagoli su oni uz koje obavezno ide povratna zamjenica sebe/se, npr.: Oni se dogovaraju.
Glagolski oblici
U zavisnosti od službe koju imaju u rečenici, glagoli se mogu javljati u različitima oblicima.
U glagolske oblike ubrajamo:
- Glagolska vremena (sadašnjost, prošlost i budućnost)
- Sadašnjost (prezent – sadašnje vrijeme)
- Prošlost (aorist, imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt)
- Budućnost (futur I. i futur II.)
- Glagolski načini
- Imperativ
- Potencijal
- Glagolski pridjevi
- Glagolski pridjev radni
- Glagolski pridjev trpni
- Glagolski prilozi
- Sadašnji
- Prošli
Nakon ovog kratkog uvoda, u nastavku ćemo pokušati pojasniti upotrebu i tvorbu glagolskih vremena futur I. i futur II.
Futur I.
Njegova osnovna uloga jeste obilježavanje budućnosti. U rečenici ima ulogu predikata.
Futur I. se koristi u slučajevima kada govorimo o radnji koja će se desiti poslije trenutka u kojem se o njoj govori ili nastaviti događati kasnije, npr.: Sljedeći mjesec ću kupiti auto. Sljedeće godine ću krenuti na fakultet.
Futur I. se također koristi i za izražavanje prošlosti: u tom slučaju ga nazivamo historijskim ili pripovjedačkim. Tvori se od prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja.
Futur I. pomoćnih glagola glasi:
Lice | Jednina | Množina |
1. | bit ću | bit ćemo |
2. | bit ćeš | bit ćete |
3. | bit će | bit će |
Lice | Jednina | Množina |
1. | htjet ću | htjet ćemo |
2. | htjet ćeš | htjet ćete |
3. | htjet će | htjet će |
U bosanskom jeziku, futur I. glagola čiji se infinitiv završava na -ći uvijek se piše odvojeno i ne ispušta se i, npr.: Ja ću ići na odmor.
Kada govorimo o budućnosti, bitno je naglasiti da nije ispravno koristiti futur I dva puta u istoj rečenici. Pogrešno bi bilo reći: Ako će doći, kupit će hranu. Ispravno bi bilo: Ako bude dolazio, kupit će hranu.
Druga rečenica izražava budućnost u kojoj je jedna radnja preduvjet za ostvarenje druge. Ovdje već govorimo o futuru II.
Futur II.
Futur II. se koristi za označavanje buduće radnje koja je uslov da se desi druga radnja koja se označava futurom I, npr.: Ako budemo imali novca, kupit ćemo kuću.
Futur II. se tvori od svršenog prezenta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.
Futur II. pomoćnih glagola glasi:
Lice | Jednina | Množina |
1. | budem bio/bila | budemo bili/bile |
2. | budeš bio/bila | budete bili/bile |
3. | bude bio/bila | budu bili/bile |
Lice | Jednina | Množina |
1. | budem htio/htjela | budemo htjeli/htjele |
2. | budeš htio/htjela | budete htjeli/htjele |
3. | bude htio/htjela | budu htjeli/htjele |
Svrha blogova sa gramatičkim temama je da se podsjetimo (ili iznova naučimo) važne stavke koje se odnose na naš maternji jezik: danas su to bili futur I. i II. Ukoliko imate prijedloga za sledeće teme blogova, slobodno nas kontaktirajte: rado ćemo pisati o nečemu što vas posebno zanima!
Leave A Comment