Često u pismu i govoru primjećujemo razne fraze koje su postale toliko učestale da je ponekad teško razlikovati ispravne od neispravnih. Kako bismo vam pomogli da riješite potencijalne jezičke nedoumice, odlučili smo da vam skrenemo pažnju na one greške koje najčešće nalazimo u bosanskom govornom i pisanom jeziku.

Rječice „ne“ i „li“

Jedna od najčešćih grešaka, koja se neprestano ponavlja kod velikog broja ljudi, jeste upravo nepravilno korištenje ove dvije rječice. Često možemo primijetiti da se ove rječice nepravilno koriste prilikom pisanja, što može ostaviti pogrešan utisak čitaocu. Neki od primjera nepravilne upotrebe ovih rječica su: neznam, neželim, dali, hoćeli itd. Bitno je naglasiti da se rječice „ne“ i „li“ uz glagole pišu odvojeno. Prema tome, ispravno je pisati: ne znam, ne želim, da li, hoće li itd. Izuzeci su: neću, nemam, nemoj i nisam.

Međutim, rječica „ne“ u kombinaciji sa imenicama i pridjevima se piše sastavljeno. Prema tome, ispravno je napisati: nezahvalnost, neznanje, neprijatelj, nezreo i sl.

Odnosni pridjevi

Jedna od učestalih grešaka jeste pisanje pridjeva koji završavaju na -ski, -čki, -ćki, -ški velikim slovom, kao npr. Sarajevski, a ispravno ih je pisati malim slovom, npr. američki, sarajevski, bosanski itd.

Riječ „dolje“

Iako je ispravno u govoru i pisanju koristiti dolje, često možemo primijetiti da je ova riječ zastupljena u nepravilnom obliku „dole“.

Svo vrijeme ili sve vrijeme

U bosanskom jeziku često možemo čuti i pročitati oblik „svo vrijeme“. Naime, to je pogrešno jer oblik svo ne postoji u standardnoj gramatici bosanskog jezika. Prilikom deklinacije neodređene zamjenice sav, možemo vidjeti da se u nominativu jednine srednjeg roda kao ispravan oblik piše sve. Prema tome, ispravno je reći i napisati sve vrijeme.

Oba ili obadva

Nije ispravno reći ili napisati obadva. Ispravan oblik je oba. Oba svakako označi dva, tako da nije potrebno dodavati dva.

Ja bih / ja bi

U ovom primjeru riječ je o aoristu pomoćnog glagola biti.

Aorist pomoćnog glagola biti mijenja se po licima:

Jednina:

  1. bih
  2. bi
  3. bi

Množina:

  1. bismo
  2. biste
  3. bi

Prema tome, ispravno je napisati ja bih. Neki od primjera upotrebe aorista u rečenicama su:

Ne bih voljela da idem tamo.

To biste mogli naručiti preko interneta.

Željeli bismo da razgovaramo ponovo.

Prijedlog s/sa u instrumentalu

Prijedlozi s/sa su karakteristični za instrumental. Međutim, njihova tačna upotreba može biti zbunjujuća. Prijedloge s/sa koristimo kada je neka naša radnja povezana sa živim bićima. Tako npr. Idem na putovanje sa sestrom. Ukoliko želimo da kažemo sredstvo s kojim nešto radimo u tom slučaju izostavljamo pisanje prijedloga s/sa. Naime, pogrešno je napisati: Putujem s autobusom.

Pogrešno napisane i izgovorene riječi mogu poslati pogrešnu poruku čitaocu ili sagovorniku. Važno je voditi računa o pismenom i usmenom izražavanju, jer time vaše riječi imaju jačinu i autoritet.